Gospodarstwo Ogrodnicze Waganowice

SAVJETI

SAVJETI

Osnivanje plantaže borovnice

Osnivanje plantaže borovnice
 
Opća načela uzgoja visoke borovnice


Uvjeti tla

Borovnica zahtijeva kiselo tlo (pH 3,5-5,5), propusno, niskoga saliniteta, umjereno vlažno (navodnjavanje!). može to biti pjeskovito tlo, pjeskovito-glineno, organsko ili tresetno, ali uvijek rahle strukture, koje se lagano provjetrava i dobro odvodi vodu. Borovnica ima plitki i nježan korjenski sustav, zato joj treba neophodno osigurati trajnu umjerenu vlažnost podloge i dostupnost hranidbenih sastojaka u području korijenja. Veoma je bitno da se najviši nivo podzemnih voda (npr. za vrijeme srpanjskih padalina ili proljetnog otapanja snijega) nalazi izvan dosega korijenja. Zato se može pojaviti potreba da se drenira tlo za plantažu radi reguliranja vodnog sustava u podlozi. Stalna dostupnost vode je jednako važna za uspješnost uzgoja borovnice kao i pristup zraka do korijenja. To su naime dva osnovna uvjeta za zdrav rast i obilan urod. Kiselost tla se može smanjiti sumporenjem.
 
Sadnja

Najbolji je sustav redova sjever-jug. Razmaci među redovima 2,5-3 m. Udaljenost biljaka u redovima od 0,8-1,8 m (2 000-5 000 biljaka/ha). Sadnice valja uzgajati u spremnicima jer to omogućava lakše primanje na stalnom mjestu. Na zemljištu koje je siromašno humusom u jame za biljke valja dodati kiseli treset (10 l u otvor, a na slabim zemljištima s vrlo malo humusa – čak i nekoliko puta više!), izmiješati ga s „domaćim“ tlom i na tako obogaćeno humusom tlo saditi borovnicu. Podlogu u jamama pod sadnju borovnice nikad ne obogaćujemo gnojivima.
Urod

Borovnica je biljka koju oprašuju kukci, pčele i bumbari (3-4 pčelinje obitelji dovoljne su za uspješno oprašivanje 1 ha plantaže). Da bi plodovi bili potpuno oblikovani i zdravi, preporuča se da biljke oprašuju kukci. Osnovni kriterij pri izboru sorti za plantažu treba biti traženo vrijeme dozrijevanja kao i druge tražene karakteristike (namjena, veličina plodova, regularnost uroda, način berbe i sl.). Urod npr. sorte Berkeley iznosi do 20 t/ha (u Njemačkoj). U Poljskoj urod iznosi približno do 10 t/ha. Zbog potražnje za svježim voćem preporučljivo je saditi sorte s različitim vremenom dozrijevanja, da se produži vrijeme prodaje i olakša organiziranje berbe. U Njemačkoj se procjenjuje da u sezoni treba 10 berača na 1 ha nasada borovnice. Na velikim plantažama uspješno se koristi strojna berba voća – neke sorte su prikladne za taj cilj, osobito sorte Rubel i Bluejay.
 
Gnojidba i zaštita

Podatke u vezi s gnojidbom i zaštitom valja tražiti u detaljnim studijama. Tlo pod grmljem se može steljati (npr. s piljevinom) u cilju ograničavanja oscilacija vlažnosti tla i isporuke dodatnoga humusa. Steljanje piljevinom je veoma koristan zahvat, ipak zahtijeva povećanje doze mineralnih gnojiva – dušika čak dvostruko – jer mikroflora koja razgrađuje piljevinu troši znatne količine dušika, a bilje zbog toga može pokazivati simptome njegova pomanjkanja. Svi dodatni podaci na temu gnojidbe borovnice dostupni su u specijalističkoj literaturi. Precizna gnojidba borovnice (s obzirom na njene specifične male hranidbene zahtjeve) valja bazirati na detaljnim uputama koje su dobivene na osnovi analize tla ili listova, uzimajući u obzir godišnje doba, starost plantaže, uvjete okoliša, i sl. Gnojidbene preporuke trebaju uzimati u obzir neophodnost podjele godišnje doze gnojiva na tri dijela, koja se primjenjuju u odgovarajućim terminima. U nekim područjima na plantažama primjenjuje se zaštita od vjetra, najčešće sadnjom redova drveća na takav način, da ne konkuriraju s borovnicom za svjetlo i vodu (valja saditi drveće koje ima duboko korijenje, npr. johu ili bor). Podjela plantaže na parcele redovima drveća omogućuje da se borovnici stvori mikroklima koja pogoduje njenom uzgoju, a zaštita od vjetra spriječava pokretanje grana koje skida s plodova plavi površinski tanak sloj, što smanjuje njihovu tržišnu kvalitetu. Isto tako spriječava i otresanje plodova. Bez obzira na to što borovnica spada među biljke koje rijetko napadaju štetnici i bolesti, sve češće je ipak neophodna njihova zaštita. Ipak uvijek valja imati na umu da je profilaksa najvažniji čimbenik koji pomaže u borbi s njima.
 
Rezidba

U prvim godinama nakon sadnje grmlje borovnice ne zahtijeva oblikovanje, primjenjujemo samo sanitarnu rezidbu. Nakon nekoliko godina rezidbu valja redovno obavljati ujesen, nakon što otpadne lišće, po ovim načelima:

- svi se zahvati trebaju obavljati jakim, oštrim vrtlarskim škarama, najbolje dvoručnim, na većim plantažama preporuča se uporaba pneumatskih škara,
- odstranjujemo sve odumrle i slomljene izboje,
- odstranjujemo sve tanke izboje, koji vise, rastu horizontalno i otežavaju komunikaciju među redovima, takvi izboji otežavaju berbu, a njihovi plodovi su uvijek lošije kvalitete,
- da bi se grm potaklo na izdavanje novih, bujnih izboja, treba odstranjivati sve izboje koji su stariji od pet godina.
Svjestan sam toga, da gornji, kratki osvrt samo signalizira neka pitanja u vezi s uzgojem borovnice. Takav je njegov cilj. Opširnije i detaljnije informacije valja potražiti u specijalističkoj literaturi.
Zahvaljujem što ste se zainteresirali za uzgoj borovnice i za našu ponudu.

Tadeusz Kusibab